Lo msebenzi ngiwudlulisela kumyeni wami uRobert Jerry Mbatha kanye nezingane zami ezinhlanu nabazukulu abathathu. Lolu cwaningo luveze ukuthi yiziphi izinto ezithikameza inhlalakahle yabantu nokuthi isimo somnotho sinamuphi umthelela enhlalakahleni yabantu.
ISETHULO SOCWANINGO
Isingeniso
Ucwaningo luveza ukuthi abantu ababephila ngaphansi kwemithetho yobandlululo bathole ithuba ngemuva kwenkululeko yokuphathwa ngendlela enobulungiswa nesemthethweni. Ucwaningo luveza ukuthi maningi amaqhawe azalelwa ukulwela amalungelo nenkululeko yabantu, amanye aboshwa iminyaka, amanye afela ejele.
Intshisekelo Yocwaningo
Ucwaningo luveza ukuthi amalungelo nawo adlula imisebenzi yamalungelo, abantu bagcine bengazi ukuthi bakuliphi ibutho, noma baphenduke abantu bakwaCishe njengoba echazwa uKunene (1996: Isingeniso). Ucwaningo luveza ukuthi amalungelo amasha aqhamuke nawo awazange ashintshe noma aphazamise indlela ebibhekwa ngayo, kunalokho anezele okwasiza inhlalakahle yabantu.
Izinhloso Zocwaningo
Abesifazane kufanele balalele amadoda abo njengokungathi iNkosi ikubo, ngoba indoda iyinhloko yomfazi, njengoba nje noKristu eyinhloko yebandla, yena engumsindisi womzimba. Enye inhloso yalolu cwaningo ukubuyisa isithunzi somuntu ukuze aqonde kahle imvelaphi nezingxabano zomuntu nokuthi yini ebhekwayo.
Izindlela Zokuqhuba Ucwaningo
Inhloso enkulu yalolu cwaningo ukuveza imibono eyahlukene ngamalungelo adinga ukubuyekezwa futhi abuyekezwe ukuze angasusi ukungqubuzana uma esegunyazwe ngokusemthethweni njengamalungelo.
Umklamo Wocwaningo
Yonke into eklanywe kulolu cwaningo ihlose ukuqinisekisa ukuthi akukho ukwehliswa kwesithunzi somuntu okwenzekayo ngoba ilungelo elivunyelwe umthetho liphuliwe.
Imibono Yongoti
Research luveza ukuthi uma abantu behluliwe yizikhondlakhondla zizephathi- mandla, baphenduka izigqila baze badayise nangalokho ongamagugu kubo. We, the people of South Africa, declare that our country and the world may know: that South Africa belongs to all who live in it, black and white, and that no government can rightly claim authority unless it is based in the people; that our people have been robbed of their birthright to land, freedom and peace by a form of government based on injustice and inequality; that our country will never be prosperous or free until all our people live in brotherhood, enjoying equal rights and opportunities; that only a democratic state, based on the will of the people, can ensure all their birthrights without distinction of color, race, sex or creed; and therefore, we the people of South Africa, black and white, together as equal countrymen and brothers adopt this FREEDOM CHARTER.
Abazohlomula Kulolu Cwaningo
Ucwaningo luveza ukuthi isizwe samaZulu esidume ngokuhlonishwa sizohlomula ngokugwema amacala avumela ukusetshenziswa kwamalungelo ngendlela ebukela phansi. Ucwaningo luveza ukuthi imiphakathi ebambisene ingabamba iqhaza elikhulu ekulweni nobugebengu nokusetshenziswa kwezidakamizwa okuholela ekuxhashazweni kwamalungelo abanye abantu.
Uhla Lwezahluko
Isiphetho
AMALUNGELO APHATHELENE NEZAKHAMUZI KANYE NEZOMBUSAZWE
Isingeniso
Incazelo Yamagama
Umonakalo
Lokhu kulimala kuvame ukwenzeka ezintathelini uma zilandela osaziwayo empilweni yazo yangasese; futhi zinikwa izwe ngokuyimfihlo.
Ilungelo Lemfundo
Ucwaningo luveza ukuthi izingane eziphuma ezimeni ezihlukumezayo zinezinkinga eziningi ekukhuleni kwazo kunalezo eziphuma emindenini edla izambane likapondo. Izingane eziphuma emindenini ehlukumezayo zinokuzethemba okuphansi kanye nozwelo olukhulu (ukwesaba), okudala izinkinga nezikhathi zokukhathazeka uma kuqhathaniswa nezingane ezivela emindenini engenalo udlame.
Ilungelo Lokuphathwa Ngokulinganayo
Lokhu okushiwo nguMc Quid-Mason kuyiqiniso ngoba uma lo mthetho owenza abantu balingane ungavumi ukuphatha abantu ngokulinganayo kungakhathalekile ukuthi ukhula kanjani, ungadala umonakalo ophindwe kabili. Ucwaningo luveza ukuthi umonakalo ochazwe nguMcQuid-Mason uvame ukubonakala kohulumeni basekhaya, lapho kukhethwa abantu abangenawo amakhono ngenxa yokuthi umnyango wesikole awunawo amandla okufinyelela kuwo, bayehluleka ukusebenza noma ukuhlangabezana nezidingo zomphakathi eziyisisekelo, futhi bathola amathuba okuba bona ngokwabo. -kwanele.
Inkululeko Yokukhuluma
Inkululeko Yamaphephandaba Neminye Imithombo Yezindaba
Inkululeko Yokusebenzisa Ubuciko
Ucwaningo luveza ukuthi nakuba izintatheli zinelungelo lokuqoqa izindaba, kumele kube nemingcele ukuze ilungelo elilodwa lingangqubuzani nelinye. Izingoma ezavusa umphakathi ngesikhathi sobandlululo kubaculi baseMelika zavalwa njengengoma kaSam Cooke ethi, “The revolution will come.”.
Inkululeko Yokuzihlanganisa Nabanye Abantu
Omunye umonakalo odalwe wukusebenzisa ilungelo lokuteleka wukwehla komnotho ngoba ngesikhathi abasebenzi betelekile, umsebenzi awuqhubeki, kulahleka izigidi zemali ebingasimamisa umnotho. Uphenyo luveza okunye ukulimala okutholwe emthonjeni wezindaba we-TV okuhlobene nokuhlukumezeka kwabasebenzi njengabasebenzi bendlu yamagugu esintu eBloemfontein ngesikhathi abasebenzi abangu-8 beyiswa ezindlini zamagugu ezinomlando lapho abangazazi khona uSuthu.
Inkululeko Yokuphepha Komuntu
Ukungephucwa Inkululeko Ngaphandle Kokunikwa Ithuba
Ucwaningo luveza ukuthi lokhu kwenzeka ikakhulukazi kubantu ababoshiwe, abanelungelo lokwaziswa ngezizathu zokuboshwa kwabo futhi abavunyelwe ngumthetho ukuthi bathule baphathwe kanzima. Ucwaningo luveza omunye umonakalo odalwe yilungelo lokunikezwa ithuba lokusho okuthile, ukududuzwa, ukuba yisandla somthetho noma ukuphikisa (audi et alteram partem) ngokugwetshwa.
Ilungelo Elimaqondana Nezingane
Ulibeke ngembaba elokuthi lo mthetho mubi ekuziphatheni kwezingane ngoba le minyaka eyishumi nambili ayikavuthwa ngokwenele ukuthatha izinqumo. Lo mthetho ubonisa umonakalo omubi wokukhipha isisu, okungenzeka kusho ukuthi ingane ekhishwe isisu izoba umholi onamandla wekusasa.
Inkululeko Yokungenela Ezombusazwe
Isiphetho
ILUNGELO ELIPHATHELENE NENHLAKAHLE KANYE NEZOMNOTHO
Isingeniso
Ilungelo Lokunakekelwa Kwezempilo Okuqondene Nokubeletha
Ucwaningo luveza omunye umonakalo othi uma umfundi okhulelwe ngebhadi engafikanga ngesikhathi sakhe, kumele asizwe uthisha ongafundanga ndawo ukusiza abantu abaphethwe yile nkinga. Omunye umonakalo yilokho ezikwenzayo ngemva kokuzalwa; nakuba lesi sifo sasithule size sibonakale kamuva, kodwa sasiyokhula ngemva kokuzalwa, sishiye izintandane ezigcina ziqoqwe futhi zondliwe nguhulumeni. Omunye umonakalo odalwe yileli lungelo lokubeletha ukuthi uma ingane ibona ukuthi ayikakakulungeli ukuba nomzali wengane ngoba nayo idinga ukuvikelwa ngumzali ivele iyilahle kudoti ingane ephambana nelungelo . empilweni evunyelwa ngumthetho.
Ilungelo Lokuthola Ukudla Namanzi Okwanele futhi Nelungelo
Imali Eyisondlo Sezingane
Ucwaningo luveza umonakalo ezinganeni ezitholakala ngale ndlela, kwesinye isikhathi ingane ikhula ingasazi isibongo sayo noma isiko lokuzala kukanina, akhuluma ngalo uMsimang. Kolunye uhlobo, isiko lidla esibayeni, kanti kwezinye, umntwana unikezwa inyama ethile, okuyisiko lesizwe sakubo. Ucwaningo luveza ukuthi lezi zimoto zamanzi zikhokhelwa cishe izinkulungwane ezingamashumi amahlanu (R50,000) umuntu ngamunye. imoto ngayinye isonto.
Imali Yempesheni, Eholwa Abadala, Abagulayo kanye Nabakhubazekile
Ilungelo Eliqondene Nokuthola Izindlu Zokuhlala
Ucwaningo lukhombisa umonakalo owenziwe ngabasebenzi bakahulumeni abasebenza emnyangweni wezokuhlalisana kwabantu; okuthatha ukudla okuxhaswa yimindeni empofu, okungafinyeleli kubo bonke abantu abampofu, kugcina kuwukudla kwabo nomndeni wabo kanye namaqembu amancane abantu. Ucwaningo luveza ukuthi nakuba bephathwa kabi abokufika ezindaweni abahlala kuzo, kudingeka usizo lwamakhono nolwazi lwabo. Lo monakalo uyabonakala kubantu abaphelelwe wumsebenzi noma kushone umuntu owakhokhela umuzi, ngenxa yokushoda kolwazi abantu baphelelwa yithemba.
Ilungelo Lokungaphazanyiswa Ukuxhumana Nabanye Abantu
Ukuganana
The married should be fruitful and multiply (Genesis 1:28); they will have children together.
Ukuganana Kobulili Obufanayo
Ubuhlobo bobulili obufanayo ngokuvamile benziwa iziboshwa ezingenazo ezinye izindlela. Ucwaningo luveza ukuthi abathandana bobulili obufanayo, nakuba bengamukelwanga emphakathini, kodwa inhlangano yabo iGASA (Gay Association of South Africa) yalwela ilungelo labo. Lokhu okushiwo nguWahking (1994) kukhombisa ngokusobala ukulimala kokushada kwabantu bobulili obufanayo ukuthi akuyona inhloso yoMdali, kuyinto nje eyembulelwa abantu ukusebenzisa amalungelo abo ngendlela engafanele.
Ilungelo Lokuhweba
Ucwaningo luveza ukuthi iningi lale mikhiqizo iqhamuka eChina, egcina ikhulisa umnotho waseChina kunezwe lethu. Uphenyo luveza omunye umonakalo ohlobene nelungelo lokuhweba, lapho izimboni noma izitolo zidebeselela imikhiqizo edlulile umnqamulajuqu futhi idayiselwa abantu. Okunye okubi okuhambisana nelungelo lokuthatha izinyathelo uma abavukuzi beshona bese bengcwatshwa emajukujukwini omhlaba bagcine bengakhokhelwanga isinxephezelo esiphelele ngoba bengenalo ulwazi luka-OMBUDSMAN owenza isiqiniseko sokuthi konke okukumthethosisekelo kungaphakathi. ukuhleleka.
Isiphetho
Isingeniso
Ilungelo Lezemvelo
Ucwaningo luveza ukuthi izikole aziwujwayezi lo mkhuba wokucosha iphephandaba ekuseni ngaphambi kwesikole nantambama uma sekuzophuma isikole. Ucwaningo luveza ukuthi uhulumeni usebenzisa imali eningi ukusiza imindeni ehlukumezekile yasala dengwane ngenxa yezikhukhula. Ucwaningo luveza ukuthi okushiwo nguBarber (1999) kuyiqiniso, kuhambisana nalokho iBhayibheli elikushoyo ngesikhathi uNkulunkulu ebhubhisa umhlaba ngozamcolo, ethi uNowa akhe umkhumbi, wabe esethatha izilwane ezimbili zasinda nenzalo yakhe.
Ilungelo Lesiko
- Inkolo
- Ilobolo
- Imvunulo
- Ukuzila
Ucwaningo luveza ukuthi izinga lezehlukaniso liphezulu uma liqhathaniswa nalapho kukhokhwa khona ilobolo, imishado lapho ilobolo lingakhishwa khona ayihlali isikhathi eside. Ucwaningo luveza ukuthi ukuziphatha kwabantu abashade nobulili obufanayo akuphelele ukuze kwamukelwe imiphakathi eyakhele izwe lethu. Ucwaningo ngomonakalo owenziwa yizingubo zesimanje lukhombisa ukuthi abantu bagcina bezithathela umthetho ngezandla ukuthi balwe nezimpahla ezimfishane zesimanje ngokudelela abazigqokile.
Ukusoka
Ilungelo Lokuzithuthukisa
Kwezolimo
Ucwaningo luveza ukuthi umhlabathi uyingqalasizinda yempilo, ngoba cishe yonke into esiyidingayo ukuze siphile isuka enhlabathini, embiwayo, eyalinywayo futhi iyalinywa. Ucwaningo olwenziwe lukhombisa ukuthi izinhlangano ezizimele ezeseka abantu emikhakheni eyahlukene zingathuthukisa amakhona, zidale amathuba omsebenzi futhi zinciphise nobugebengu.
Ilungelo Lolimi
Ukudla
Ukwelashwa
I-World Health Organization ilinganisela ukuthi amakhambi ekhambi asebenza ngokuphindwe kathathu noma kane emhlabeni wonke kunokwelapha komuntu ngamunye. Kubalulekile ukukhumbula ukuthi ngezinye izikhathi, kungakhathaliseki ukuthi unethemba kangakanani, kungakhathaliseki ukuthi muhle kangakanani imithi oyitholayo, kungakhathaliseki ukuthi yini enye ozenzela yona, ukugula nakho kungaba nolaka, ukuthi akukho okuzoma endleleni noma yehlisa ijubane. phansi.
Izindawo Zemilando
Singabona ukuthi izindlu zabo zazibukeka kanjani, izinwele zabo zazinjani, noma ukuthi hlobo luni lwezinja olwaludumile ngaleso sikhathi nokuthi imidwebo yayinjani. Ucwaningo lukhombisa ngokusobala lo monakalo lapho abantu bengasazimisele ngokwenza imidwebo yokulwa nendlala, sebebheke ukuphendukela kuhulumeni ngoba bethi awukho umsebenzi.
Imigidi Yesintu
Umemulo
Lolu cwaningo luveza omunye umonakalo ohlobene nokuqanjwa kabusha komhlaba, lapho kube khona ukudonsisana ngokuqanjwa kabusha komhlaba nemigwaqo. Umonakalo ohambisana naleli lungelo lesiko wukuthi esikhathini samanje selihambisana nomuntu obejola, obekungenzeki ngokwesintu.
Umgubho Womkhosi Womhlanga
Ububi obuhambisana nalo mkhosi wukuthi nakuba kungakacaci kahle ngoba kuhlale kuhlolwa izintombi, kodwa basekhona abangenayo abangaphelele.
Umgubho Wamaqhawe (Heritage Day)
Ukuzithuthukisa Ngezemidlalo
Ucwaningo lukhombisa umonakalo ongabonakala ekusetshenzisweni kwaleli lungelo lamasiko (ilungelo lamasiko) lapho abaqeqeshi bethola ukugxekwa futhi bengasekelwe ngemibono ezothuthukisa amakhono. Okunye okubi okuhambisana naleli lungelo yilapho abadlali emikhakheni eyahlukene bezitika ngezidakamizwa ngoba bethi bafuna amandla amasha. Ububi obuhambisana naleli lungelo lamasiko lokuzithuthukisa wukuthi umculo wesintu okuhlanganisa nomdanso uvame ukubukelwa phansi nakuba miningi imizamo yokuthuthukisa amasiko nobuciko ezikoleni.
Ukuzithuthukisa Ngokuziqalela Amabhizinisi Amancane
Traditional dances are a legacy of past generations, while songs tell of great events in the past and present, love songs laced with messages of hope and despair, and sometimes strange stories of experiences gained from birds or animals. The most important and prolific of these were the Polly Street Center in Johannesburg, which began operations in 1952, and the Rocke's Drift Art and Craft Center in Natal. For example, if a company does not have enough inventory to sell, operations stop and the company risks a loss.
Isiphetho
ISIHLAZIYO, IZINCOMO NESIPHETHO
Isingeniso
Isihlaziyo Socwaningo
Ucwaningo luveza ukuthi umbono kaSachs, (1990:vii) uhambisana nabanye ongoti abakwazile ukukhulula iNingizimu Afrika emaketangeni obandlululo. Ucwaningo luveza ukuthi umthetho uphatha wonke umuntu ngokulinganayo (Locus standi in audicio) ogcina uvikela izigebengu, zinikwa ithuba lokubalekela amacala eziwenzile ngoba umthetho uthi abukho ubufakazi futhi izigebengu zinikwa ithuba. ukuzithokozisa (audi et alteram partem). Lolu cwaningo luveza omunye umonakalo ohambisana nelungelo lokuthola izindlu, okuyizindlu zomxhaso kahulumeni ukuze zondle abangenamakhaya.
Izincomo Zocwaningo
Isiphakamiso esihambisana nelungelo lokwenza abantu balingane ngesokuthi amadoda kufanele anikezwe indawo yawo njengezinhloko zemizi. Isiphakamiso esihlobene nalo monakalo ngesokuthi uma uhulumeni engawandisa amathuba omsebenzi, baningi abantu abasha abazoqeqeshelwa amakhono emisebenzi. Isincomo esihlobene nalokhu kulimala ukuthi ukudla kufanele kuphathwe ngobumsulwa obukhulu, ngaphandle kwamafutha angabangela izifo, futhi umzimba kufanele uhlale usetshenziswa.
Isiphetho
Lesi sincomo simayelana nomonakalo odalulwe yilolu cwaningo esahlukweni sesine, lapho igama lenziwa ngisho nomuntu ongakabi yintombi nto, (Msimang, 1975) ukuthi abazali bangenzi izinto ezididekile uma befuna ukuzenza. umcimbi wengane yakhe akumele awubize ngomcimbi wesintu ngoba uyalulaza, angasebenzisa noma yiliphi igama ukubiza lowo mcimbi. Isiphakamiso salolu cwaningo ngesokuthi kumele kuqiniswe ingalo yomthetho ukuze kwehle izinga lobugebengu ukuze kuthi ngonyaka ka-2010 kube sekuqedwe ngokuphelele ukugetshengwa kwabokufika. Ukugqamisa inhloso enkulu yalolu cwaningo, kwavezwa ukuthi luhlose ukuvimbela isintu ekuxhashazweni kwamalungelo kanye nokubakhohlisa ngalokho okubalulekile kuso.